Press Cut

Plan B: Bijeg u turizam

lipanj 2006.

Uvod: JADRANSKA OBALA SVE JE ATRAKTIVNIJA ZA VELIKA ULAGANJA

Sve je više kupnji i obnova turističkih kapaciteta iza kojih stoje financijaši, brodari, garđevinci, drvna i tekstilna industrija, trgovci… Među njima i mnogo tvrtki iz unutrašnjosti Hrvatske

Je li turizam u Hrvatskoj prepoznat kao logičan put diverzifikacije i disperzije rizika te svojevrsni sigurnosni izlaz u poslovanju tvrtki iz različitih branši ili su neke tvrtke samo slučajno zalutale u turističke vode? Sve veći broj kompanija koje se uz osnovnu djelatnost bave turizmom pokazuje da se ta privredna grana u Hrvatskoj može s pravom smatrati poslovnim "planom B". Turizmu su se okrenule tvrtke iz najrazličitijih djelatnosti, što dokazuje da je on kod nas prihvaćen kao sektor o čijoj pogodnosti ne treba mnogo razmišljati, bilo da imate višak kapitala, da tražite dobru priliku za ostvarivanje razvoja i izlaz iz stiješnjenog prostora u vlastitoj branši ili jednostavno nemate bolju strategiju ulaganja.

Diverzifikacija kao razvojna strategija

Razlozi su specifični od slučaja do slučaja, a kao zajednički nazivnik, proizašao iz odgovora više kompanija koje su se odlučile za taj iskorak, navodi se sigurnost ulaganja. Popraćeno većom ili manjom marketinškom kampanjom, sve je više kupnji i obnova hotela i drugih vrsta turističkih kapaciteta iza kojih stoje tvrtke iz financijske, brodarske, građevinske, drvne, tekstilne industrije, trgovine itd. Posljednji je primjer nedavno otvoreni ekskluzivni hotel od 20 ležajeva u sklopu aparthotela Bračka perla u Supetru. Investitor je tvrtka SEM 1986., koja se bavi inženjeringom i izgradnjom. Građevinska tvrtka Konstruktor počinje gradnju svojega hotela u Makarskoj, Nexe grupa je početkom godine počela gradnju apartmanskog naselja u Čižićima na Krku, a Lukšić grupa najavljuje nove investicije u turizmu.
U posljednje vrijeme sve više tvrtki iz unutrašnjosti ulaže u turizam na jadranskoj obali. Među prvima koji su prepoznali tu nišu prevladavaju redom snažne kompanije u svojim branšama, a iako nema pravila tko je tom vidu diverzifikacije skloniji ili "podobniji", primjetno je da se turizmu okrenulo mnogo građevinskih tvrtki, kao i dva najveća domaća brodara - Atlantska plovidba, koja je u turizam krenula još 1997., i Tankerska plovidba, koja upravo planira svoj prvi projekt gradnje turističko-lječilišnoga kompleksa pokraj Nina, iako se u sklopu nekadašnjeg holdinga osamdesetih godina već bavila tom djelatnošću.
Mnoge tvrtke kojima turizam dosada nije bio matična djelatnost počele su ulagati u njega uglavnom iz dva razloga. Prvo, većina je u svojoj djelatnosti dosegla tržišne maksimume u Hrvatskoj, a nemaju želju za širenjem u regiju, pa priliku za reinvestiranje svoga kapitala traže u Hrvatskoj. S druge strane, Hrvatskoj je potrebna obnova i osvježenje turističkih kapaciteta i sadržaja, pa se ulaganje u turizam tim tvrtkama nudi kao logična alternativa - smatra Željko Perić, vlasnik konzultantske tvrtke Caper. Kako dodaje, iako je riječ o ulaganju u novu djelatnost, procjena rizika je niska, jer je riječ o poznatom domaćem podneblju, kao i činjenici da su prognoze za hrvatski turizam prilično pozitivne. Diverzifikacija kao razvojna strategija uvijek se primjenjuje u situaciji kad su u postojećem biznisu i na postojećem tržištu stope rasta ograničene, odnosno ne zadovoljavaju apetite kapitala. Pritom je vrlo važno procijeniti i kakve su prepreke ulaska u novi sektor. Zašto se tvrtke iz drugih branši okreću turizmu tumači i Sanja Čižmar, direktorica Horwath Consultinga, tvrtke specijalizirane za savjetovanje u hotelijerstvu i turizmu.
- Ulagači očito procjenjuju da je tržišna perspektiva u turizmu u Hrvatskoj u odnosu na druge djelatnosti veća i da je poduzetnički rizik manji nego kod ulaganja u druge djelatnosti, što se prije svega povezuje s procjenom buduće tržišne perspektive konkretnoga turističkog projekta u koji se ulaže - ističe Čižmar. Nadalje, ističe, ulagači iz drugih djelatnosti procjenjuju da u hrvatskom turizmu postojeća konkurencija ostavlja prostora novim igračima i projektima budući da je u fazi razvoja. Stoga, s obzirom na dobru poziciju Hrvatske kao turističke destinacije, ulaganje u dobro tržišno oblikovan projekt u turizmu jamči uspjeh, smatra Čižmar. Osim toga, vlasnicima su na raspolaganju dvije stvari bitne za uspjeh ulaganja - dobar menadžment u vidu profesionalnih upravljačkih sustava te branding, odnosno franšize koje jamče "pojavnost" na tržištu.
Klasični primjer tvrtke koja u nedostatku mogućnosti dovoljno brzog razvoja u svojoj temeljnoj djelatnosti (uslijed promjene tržišnih okolnosti) traži mogućnost atraktivnih ulaganja u drugim djelatnostima je Adris grupa, koja je u turistički biznis ušla prije pet godina. Maistra, turistički dio Adris grupe, ujedno ima i najambicioznije planove - želi postati predvodnik i nositelj turističkog razvoja regije. U investicijskom ciklusu koji traje od prošle do 2009. godine namjeravaju uložiti 2,2 milijarde kuna u turističku djelatnost, sve objekte podići na razinu četiri i pet zvjezdica i razviti komplementarne sadržaje.

Prilika za igrače na duge staze

Neke druge tvrtke, poput dubrovačke Atlantske plovidbe, na izlet u turizam natjerala je nužda.
- Dotad nezapamćena kriza na svjetskom pomorskom tržištu (1996. - 2002.) definitivno nas je uvjerila da monokulturalna opredijeljenost na jednu djelatnost može u takvim kriznim okolnostima biti fatalna za opstanak tvrtke. Imajući u vidu stratešku odluku da sjedište tvrtke čvrsto ostane u Dubrovniku, tražio se izlaz u nekoj drugoj djelatnosti koja nije u koliziji sa brodarstvom, a istodobno je na listi dubrovačkih strateških djelatnosti - objasnio je predsjednik Uprave kapetan Ante Jerković, dodajući da je osnovni razlog intenzivnijem ulaganju u turizam pravi "timing". Dodatnu sinergiju u turističkom lancu ostvaruju putem vlastite čarterske tvrtke Dubrovnik Airline.
Tvrtka iz drvne industrije Finvest Corp prije tri godine napravila je iskorak u turizam, a tu se prema riječima direktora Marina Filipovića planira i zadržati, podižući postojeće kapacitete na višu razinu. Ključni je razlog za diverzifikaciju bio to što je turizam mnogo likvidnija branša, neopterećena poslovanjem s državnom tvrtkom. Sinergija je prisutna i u tom slučaju, iako, kaže Filipović, namještaj je svega 10 posto ukupne investicije.
Još jači angažman u turističkoj djelatnosti najavljuje i varaždinski Validus, dio Fima grupe, koji uz postojeće hotele u svom vlasništvu ima nekoliko lokacija na kojima su trenutačno proizvodna društva koja će se premjestiti, poput Mirne Rovinj, a na tim će se lokacijama unaprijediti turistička ponuda, što će višestruko povećati njihove dosadašnje investicije u turizam. Posebno će se orijentirati na osmišljavanje cjelokupnih destinacija, a osim domaćih privatizacija, zanima ih i Crna Gora. Među poduzetnicima koji su pokazali "dobar nos" za diverzificiranje poslovanja u djelatnosti koje će donositi još veći profit prednjači Željko Kerum, koji je uz ulaganje u stanogradnju, vlasnik četiri hotela u Splitu i okolici, od kojih se jedan gradi.
Ipak, turizam u hrvatskim uvjetima nije zlatna koka u klasičnom smislu, prije dobra prilika za igrače na duge staze: - Turizam zahtijeva relativno visoka ulaganja po jedinici kapaciteta, pa tako u Hrvatskoj ulaganja u hotele s pet zvjezdica uglavnom prelaze sto tisuća eura po sobi. Također, turizam nije visoko akumulativna djelatnost. Prihodi ovise o tržišnom položaju pojedinog projekta, gdje veliku ulogu igra uspješnost sustava prodaje, a profitabilnost je određena i relativno visokim udjelom troška rada u ukupnoj strukturi troškova, jer je riječ o radno intenzivnoj djelatnosti. S obzirom na ta dva faktora, povrat ulaganja u turizmu ostvaruje se na dugi rok, o čemu investitori trebaju voditi računa - kaže Sanja Čižmar.

Mali, ali sigurni turistički prinosi

Povrat kapitala u turizmu kreće se, naime, oko 4 - 5 posto, što je malo u usporedbi s nekim drugim djelatnostima. Doskočiti se može, kao što planiraju u Validusu, kombinacijom turističkog i real estate developmenta, koji osigurava višestruko veće povrate. Na pitanje je li se bolje orijentirati na core biznis ili diverzifikacirati poslovanje nema jednoznačnog odgovora.
- Druga najvrednija kompanija na svijetu, General Electrics, ima prilično diverzificirano poslovanje, dok je najvrijednija, Microsoft, vrlo fokusirana. Dakle, nema zlatnog pravila. Ne valja nešto raditi samo zato što je u trendu. Dokle god kompanija vidi prostora da vlastitim snagama zdravo i atraktivno raste u matičnom poslovanju, ne bi smjela, samo zato što je to u trendu, rasipati resurse u nepoznato - smatra Željko Perić. Usprkos relativno malim prinosima, kada je riječ o diverzifikaciji poslovanja, u Hrvatskoj je (i bit će još neko vrijeme) dugoročno najsigurnija i nedovoljno iskorištena opcija, slaže se većina, upravo turizam.